Uredbe u vrijeme vanrednog stanja..

„Oni su toliko laži rekli i straha izazvali, prijeteći ratovima, kojekakvim odmazdama, prijeteći podjelama koje će dovesti do krvavih sukoba, a sve u sklopu svog dnevno-političkog interesa, da primjenom takvog zakona niko od njih ne bi bio na slobodi“, kategoričan je Todorović.

Ko će i prema kojim kriterijumima procjenjivati šta su lažne vijesti ili tvrdnje kojima se izaziva panika i nered, pitanje je kojim se ovih dana bavi javnost Republike Srpske. Prošlog utorka je ta tema dobila i svoj zakonski okvir u formi Uredbe o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja. Prognoze o sudbini građanskih sloboda nisu optimistične. I to zbog činjenice da su entitetske vlasti od uvođenja vanrednog stanja reagovale pretežno na stavove političkih neistomišljenika, a ne na lažne vijesti o koroni.

Čak i prije donošenja uredbe, a na osnovu Odluke o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije, doktorica Maja Stojić-Dragojević dobila je 23. marta prekršajni nalog. Ona je u jednom intervjuu upozorila na manjkavosti zdravstvenog sistema Republike Srpske, ističući da u RS nema adekvatne opreme, edukovanog kadra, neophodne terapije, te da „nepripremljeni čekamo ono što će nam stići“.

Čak i većina laika koji su imali „bliski susret“ sa zdravstvenim institucijama RS složila bi se s takvom ocjenom stanja, mnogo prije nego što se pojavila pandemija. Ali slučajno ili ne, doktorica koja je kažnjena je član predsjedništva Srpske demokratske stranke.

Bolje je prošao vlastima omraženi opozicionar iz PDP-a, Draško Stanivuković, koji je pozvan u policiju prvo kao okrivljeni, a potom kao svjedok za navodno širenje panike i neistine, nakon što je objavio snimak lica iz karantina u Banjaluci koja su se žalila na uslove. Na sreću po njega, ali i građane iz karantina, policija je odustala od prekršajnog gonjenja.

Kontinuirano kršenje prava: Prema izvještajima organizacije Human Rights Watch od 2006. godine do danas, Bosna i Hercegovina bilježi dramatičan pad u poštivanja ljudskih prava. Prošle godine registrovano je više od 100 slučajeva zločina iz mržnje, od čega je gotovo 70% počinjeno na temelju vjerske ili etničke pripadnosti. Jezik mržnje u javnom prostoru vrlo često je usmjeren prema LGBT osobama čija se prava kontinuirano krše.

A kako se vlast Republike Srpske odnosi prema građanskim slobodama moglo se vidjeti u proteklih godinu dana na primjerima prijava uručenih aktivistima grupe Pravde za Davida (PzD).

Nedavno je Osnovni sud u Banjaluci stavio van snage prekršajne postupke protiv šest žena koje su u novembru došle da daju podršku članovima PzD kojima se tada sudilo. One su tada nosile transparent kojim se traži zaustavljanje policijske represije nad članovima grupe, kao i sliku ubijenog Davida Dragičevića. Bio je to jedan u nizu slučajeva gušenja građanskih sloboda koji, srećom, na sudu nije prošao.

Upravo zbog takvih pa čak i mnogo gorih progona, aktivista PzD i predsjednik stranke Pokret pravde Ozren Perduv ne vjeruje u dobre namjere zakonodavca kada je riječ o spornoj uredbi.

„Na osnovu svega onog što smo mi doživljavali od ovog režima, a to su represija, progon i diskriminacija, svakako da smatram da donošenje takve uredbe otvara prostor za brojne zloupotrebe“, kaže Perduv.

Član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja je iznad Ustava BiH, kaže: „Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu posjedovanja sopstvenog mišljenja, primanje i prenošenje informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.“ Ali potezi ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragana Lukača često ukazuju na suprotno.

I prije uvođenja vanrednog stanja, koje je entitetskim vlastima argument za demonstraciju moći, Lukač je komentarisao Odluku o zabrani izazivanja panike za vrijeme vanredne situacije na teritoriji RS, donesenu 19. marta.

“Nadamo se da će svi ovo shvatiti, a posebno oni koji se neodgovorno ponašaju, da će biti sankcionisani, neće se moći sakriti putem društvenih mreža, naći ćemo ih i sankcionisati“, rekao je ministar čiji su mandat obilježili policijski progoni članova Pravde za Davida i suzbijanje građanskih sloboda.

Dnevno-političke svrhe uredbi: I dok je policiji RS „promaklo“ nekoliko slučajeva ubistava, demonstrirala je ovih dana da joj rasprave po viber grupama ne mogu promaći. Na to se osvrnuo i izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović koji ističe da je smiješno porediti prepiske po mrežama sa korupcijom koja decenijama opterećuje Bosnu i Hercegovinu.

„Te uredbe su najčešće u funkciji sprečavanja slobode mišljenja i govora – da se zatvore usta svima onima koji bi eventualno ukazivali na određene nepravilnosti funkcionisanja vlasti u datom trenutku“, kaže Todorović. On ističe da se ovi zakonski akti donose u uskoj grupi političkih birokrata i moćnika koji ih podešavaju prema svojim dnevno-političkim potrebama.

Ukazivanje na nepravilnosti upravo i jeste zajednički nazivnik u slučajevima izrečenih prekršajnih kazni u RS. Ozren Perduv se pita da li će i on biti pozvan na odgovornost, ukoliko javno kaže da je zdravstveni sistem i te kako ugrožen. „Zbog svega onog prije pandemije, a to su korupcija, lažne diplome, odlazak kvalitetnog kadra, davanje prednosti podobnima, a ne sposobnima.“

Dio javnosti ipak smatra ironičnom činjenicu da aktuelna vlast donosi propise kojima se sankcioniše iznošenje laži i stvaranje panike. Branko Todorović kaže da bi na udaru takvih zakonskih rješenja, prije svega, trebalo da se nađu bosanskohercegovački političari.

„Oni su toliko laži rekli i straha izazvali, prijeteći ratovima, kojekakvim odmazdama, prijeteći podjelama koje će dovesti do krvavih sukoba, a sve u sklopu svog dnevno-političkog interesa, da primjenom takvog zakona niko od njih ne bi bio na slobodi“, kategoričan je Todorović. Uredba je, tvrdi, pokazatelj nesigurnosti vlasti, njene nespremnosti da primi otvorene kritike pa se pokušava zaštititi tako što krši ljudska prava.

Ipak, ovdašnja javnost decenijama trenirana za trpljenje i podaništvo, vjerovatnije će primiti još jedan snažan udarac na sopstvene slobode, nego što će stati u zaštitu sopstvenih primarnih interesa i konačno javno priznati da je car go.

Impuls